Biodinamička i organska vina – u čemu je razlika?

Postali smo svjesniji važnosti očuvanja prirode i u vokabular uvrstili samoodrživost – za svaku pohvalu! Preostaje nam još potruditi se da samoodrživost ne ostane isključivo na riječima i da se pretoči u djelo – ili, u našem slučaju, u čašu ekološki proizvedenog vina.

Na vinskim policama mogu se pronaći bio vina, organska, biodinamička… Sva njeguju ekološke principe, ali što takve oznake zapravo podrazumijevaju? Kako bismo vas riješili upitnika iznad glave i olakšali snalaženje u moru ekoloških certifikata, donosimo pojašnjenja različitih načina proizvodnje.

Organska vina

Organska vina lako je prepoznati jer najčešće nose certifikat EU, svima dobro poznat listić načinjen od zvjezdica. Organska i bio vina u suštini su ista, samo su certificirana drugačijim oznakama pojedinih zemalja. Tako primjerice Njemačka ima bijelu bio oznaku na vlastitom jeziku, a Francuska zelenu.

Sve navedene oznake podrazumijevaju organsku proizvodnju utemeljenu na smanjenom utjecaju na okoliš te promicanju bioraznolikosti i dobrobiti životinja. Već je i ovo samo po sebi dovoljno da se odlučimo za organsko vino, ali ima još! Pravila za organski uzgoj strogo zabranjuju korištenje pesticida, herbicida i insekticida. Nije dopušteno ni sintetičko gnojivo, a uporaba GMO kvasaca također je prekrižena. Dodavanje sulfita je dopušteno, ali u vrlo maloj mjeri.

Iza svakog organskog vina stoji puno uloženog truda i rada. Za certifikat su potrebne najmanje tri godine provođenja organske prakse, stoga kapa dolje ovakvim vinarima!

Biodinamička vina

Iako biodinamika datira još s početka prošlog stoljeća, popularizirala se relativno nedavno zahvaljujući trendu biranja zdravog. Riječ je o holističkoj proizvodnji koja zagovara minimalne intervencije i maksimalno poštivanje prirodnih sila.

Biodinamika izlazi iz okvira poljoprivrede i njeguje etička i duhovna načela - temelji se na stavu da je sve međusobno povezano: živo i ono neživo; ljudi, okoliš i nebeska tijela. Poljoprivrednici i vinari moraju raditi u skladu s prirodnim silama poput planetarnih, solarnih i mjesečevih ciklusa.

Osim apstraktnog, biodinamika je izgrađena i na strogim uzgojnim metodama koje nas ipak malo više zanimaju. U svojoj osnovi ne razlikuje se puno od organske proizvodnje. Obje uključuju korištenje prirodnih gnojiva i u širokom luku izbjegavaju sintetske spojeve.

Ipak, skup biodinamičkih pravila nešto je širi i zanimljiviji od organskih.

Biodinamika je specifična zbog uporabe prirodnih pripravaka koji se koriste kao kompost. Pripravci su vjerojatno najbizarnije što biodinamika obuhvaća, stoga heads-up veganima i vegetarijancima - sljedeći ulomak mogao bi vas naježiti.

Najkontroverzniji pripravak je kompost iz kravljeg roga. Režu se kravlji rogovi, pune kravljim izmetom i zakapaju u zemlju preko zime. Zatim se od pripravka radi čaj kojim se gnoji vinograd. U najmanju ruku vrlo zanimljiva metoda, ali sa sobom nosi značajne benefite - ovaj pripravak potiče razvoj mikroorganizama i pospješuje zdravlje tla bez ikakve uporabe kemije.

Možda nije za svačiji ukus, ali na taj se način stvara samoodrživa okolina. Neki vinari tvrde da je biodinamička proizvodnja pozitivno utjecala na zdravlje njihovih vinograda, plodnost tla i bogatstvo usjeva te da su se smanjili inače prisutni štetnici i bolesti. Palac gore za uspjehe postignute prirodnim putem!

Da bi vino bilo biodinamičko najčešće treba proći nekoliko godina prilagodbe u uzgoju. U tom procesu moraju se zadovoljiti međunarodno priznati standardi koje je postavila udruga Demeter ili nositi oznaku francuskog certifikata Biodyvin.

Na kraju se postavlja pitanje koje vino odabrati, ono proizvedeno organski ili biodinamički? Zagovornici biodinamike tvrde da vina proizvedena takvom metodom imaju jasnije izraženu voćnost i pokazuju snažniji karakter terroira. Ipak, naposlijetku se sve svodi na vještinu vinara i metode vinifikacije, neovisno o tome je li vino proizvedeno na organskim ili biodinamičkim principima.